U ovom izdanju istražujemo kako digitalizacija, podaci i nova očekivanja gostiju mijenjaju destinacije – od zimskog putnika nove generacije do primjera dobre prakse poput Wadden Sea i Tamperea. Govorimo o tome zašto nije problem u broju gostiju, već u upravljanju, i kako destinacije koje to razumiju već danas postavljaju standarde sutrašnjice.

Prije nekoliko dana u svoj sam e-mail sandučić dobio zanimljivu poruku. Iako već više od desetljeća ne pratim detaljno zbivanja u alpskom skijanju, još uvijek redovito primam obavijesti Slovenskog skijaškog saveza. No ova poruka bila je sve samo ne uobičajeno izvješće s natjecanja ili poziv na tiskovnu konferenciju…

Dominik S. Černjak, predsjednik TZS Dok Slovenija bilježi nove turističke rekorde, u javnosti se jačaju rasprave o gužvi na najpopularnijim točkama, visokim cijenama i (ne)uređenosti prometnih tokova. Je rješenje u zatvaranju cesta i ograničavanju pristupa ili u pametnijem upravljanju?

Tampere (Finska) je za 2026. godinu izabran za European Capital of Smart Tourism, prestižnu titulu koju dodjeljuje Europska komisija gradovima koji na uravnotežen način povezuju digitalizaciju, održivost, pristupačnost i lokalnu dobrobit.

Za razliku od destinacija koje fokus stavljaju isključivo na rast broja posjetitelja, Tampere naglasak stavlja na kvalitetu iskustva, dobrobit lokalne zajednice i wellbeing kao temelj turističke ponude. Grad se pozicionira kao primjer kako turizam može služiti i stanovnicima i gostima, bez narušavanja lokalnog identiteta.

Što Tampere radi drugačije:
• sustavno koristi digitalne alate i integrirane turističke platforme za povezivanje fizičkog i digitalnog iskustva posjetitelja,
• razvija turizam usmjeren na održivi rast i pravednu raspodjelu koristi za lokalnu zajednicu,
• naglašava pristupačnost – prirodne i urbane atrakcije dostupne su širokom krugu posjetitelja,
• gradi prepoznatljiv identitet kroz lokalne posebnosti, poput statusa „Sauna Capital of the World“,
• povezuje kulturu, prirodu i inovacije u jedinstvenu destinacijsku priču.

Posebna vrijednost Tamperea je u dosljednosti: pametna rješenja nisu sama sebi svrha, već alat za bolje informiranje, lakšu orijentaciju, veću uključenost i ugodnije iskustvo boravka u gradu.

Tampere time potvrđuje da pametna turistička destinacija nije ona s najviše tehnologije, već ona koja tehnologiju koristi promišljeno, održivo i u službi ljudi, postavljajući relevantan standard za budući razvoj europskih gradova.

Zašto zimi putujemo drugačije – i zašto je to dobro Prošli put sam pisala o zimi kao ogledalu destinacija. Ovaj put ostajem u istom ogledalu, ali gledam onoga koji stoji ispred njega. Zimi putujem sporije. Ne zato što sam tako odlučila, nego zato što tijelo zimi ne pristaje na brzinu.

Riječ je o najvećem kontinuiranom sustavu pličina i muljevitih obala na svijetu, gdje se prirodni procesi plime i oseke, sedimentacije i obnove staništa odvijaju u gotovo neizmijenjenom obliku. Upravo zbog te iznimne univerzalne vrijednosti, Wadden Sea je uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske prirodne baštine.

Područje se proteže duž obala Danske, Njemačke i Nizozemske te čini jedinstven, funkcionalan ekosustav koji ne poznaje državne granice. Njegovoj važnosti doprinosi činjenica da je ključno čvorište na atlantskom migracijskom putu ptica i milijuni ptica ovdje pronalaze hranu, sklonište i mjesto za odmor. Temelj mu je Trilateral Wadden Sea Cooperation, jedan od najstarijih i najstabilnijih primjera međunarodne ekološke suradnje u Europi.

Što rade drugačije:
• zajednički upravljaju cijelim područjem neovisno o nacionalnim granicama,
• usklađuju politike zaštite prirode i odluke temelje na znanstvenom monitoringu,
• reguliraju ribarstvo, turizam i pomorski promet unutar jasno definiranih ekoloških granica,
• uključuju lokalne zajednice kroz održivi turizam i edukaciju o vrijednosti prirodne baštine.

Posebna vrijednost ovog modela je u ravnoteži između zaštite prirode i ljudske prisutnosti. Umjesto isključivanja aktivnosti, naglasak je na odgovornom korištenju prostora i stalnoj prilagodbi upravljanja stvarnom stanju ekosustava i upravo zato se smatra referentnim primjerom dobre zelene prakse za sve transnacionalne ekosustave koji zahtijevaju zajedničko upravljanje i dugoročnu odgovornost.