99% Slovenaca ne poznaje život u Kini

Naš današnji gost, Denis Oštir, više od dvadeset godina proveo je u novinarstvu. Sam kaže da je u duši i dalje novinar. Prije nekoliko godina, upravo u vrijeme kada je Gorenje preuzeo kineski gigant Hisense, odlučio je promijeniti karijerni put. Sada već nekoliko godina radi za američku korporaciju, koja je dio spomenute kineske grupe -- VIDAA International. Zanimljivo je da je 2018. godine bio prvi zaposlenik u toj tvrtki. Trenutno je odgovorni urednik platforme koju na svojim televizorima koriste milijuni gledatelja širom svijeta. S njim smo razgovarali o posebnostima kineske (poslovne) kulture, izazovima s kojima se čovjek susreće u međunarodnoj tvrtki i brzom napretku na području digitalizacije.

Kako je započela vaša suradnja s tvrtkom koja je danas snažno povezana sa Slovenijom?

Potpuno novo poglavlje u mojoj karijeri počelo je u vrijeme kada je Gorenje kupila grupa Hisense. To je bilo prvo tako veliko preuzimanje u Europi od strane kineske kompanije. U Gorenje sam došao s zadatkom da u tom razdoblju vodim odnose s javnošću. Kada je preuzimanje završilo, želio sam otići dalje. Novi vlasnici su me u međuvremenu upoznali. Znali su da sam se godinama bavio televizijom i pozvali su me da se pridružim novom projektu. Danas sam zahvalan što sam dobio tu priliku. Sa zapošljavanjem u ovoj međunarodnoj korporaciji dobio sam brojne nove mogućnosti -- slično kao i mnogi bivši zaposlenici Gorenja. Na ovom mjestu vrijedi spomenuti i gradnju velike tvornice u Meksiku, gdje je slovensko znanje imalo vrlo važnu ulogu.

Radilo se o vrlo zapaženom preuzimanju koje je kod nas izazvalo mnogo rasprava. Mnogi su u Sloveniji bili zabrinuti. Kako danas gledate na to?

Kineske kompanije su vrlo velike. U Sloveniji često imamo problema s prihvaćanjem stranih kultura. Naravno, treba biti svjestan da će novi vlasnik uvijek uvesti svoja pravila. Ljudi koji su to znali prihvatiti, u koncernu napreduju. Oni koji nisu -- otišli su.

Koju ulogu u vašem poslu ima digitalizacija?

Svaki televizor ima svoj softver. Mi osiguravamo da aplikacije na televizoru rade bez problema. Svi naši procesi su digitalizirani, uključujući sastanke -- osobito nakon pandemije Covida. Ipak, osobni sastanci nisu potpuno nestali, što je i razumljivo s obzirom na globalnu prirodu našeg poslovanja i različite kulture. U nekim dijelovima svijeta, poput Indije ili Južne Amerike, bez osobnog sastanka ne postižeš puno -- ugovor se zaključuje tek nakon rukovanja.

Koristite li umjetnu inteligenciju u radu?

Naravno. Na dva ključna područja. Prvo, u razvoju softvera koristimo vlastite AI modele. Drugo, koristimo AI u preporukama korisnicima. Naša platforma, analizom velikih baza podataka, predlaže sadržaje koji bi se korisniku mogli svidjeti. Također, sve više koristimo AI asistenta koji vodi gledatelja i pomaže mu u postavkama televizora.

Kina je u posljednje vrijeme postala velesila i u digitalizaciji. Kako Kinezi doživljavaju visoku tehnologiju?

U mom timu rade mladi ljudi. Jedna kolegica nikada u životu nije vidjela gotovinu. Neki nikada nisu koristili kreditnu karticu. Sve plaćaju mobitelom. Kada žele kavu, unaprijed je naruče, plate putem aplikacije i samo je preuzmu. Bez pametnog telefona u Kini je danas teško živjeti.

Kako na Kini doživljavaju odnos sa strankama?

Kinezi uglavnom koriste aplikaciju WeChat -- svojevrsnu "super aplikaciju". Unutar nje svako veće poduzeće nudi svoje aplikacije i programe lojalnosti. Sve je digitalno i proaktivno -- aplikacija prati tvoje navike i prilagođava ponudu. To sam iskusio i osobno sa suprugom -- čim se vratiš u istu kavanu, sustav ti odmah ponudi pogodnost. Cilj je uvijek što bolje korisničko iskustvo.

U Sloveniji i dalje postoje brojni stereotipi o Kini. Susrećete li se s njima?

Često čujemo da Kinezi rade po 12 sati dnevno. To nije točno. Efektivno rade 8 sati, ali su često u uredu 10. Zašto? Jer svi od 12 do 14 imaju odmor i stvarno spavaju na poslu -- imaju ležajeve. To je dio tradicionalne kineske medicine, koja kaže da nije zdravo raditi kada je sunce najviše. Ipak, uvjeren sam da 99% Slovenaca ima iskrivljenu sliku o Kini. Zato preporučujem da je posjete i sami vide. To je golema zemlja. Za povijest bih preporučio grad Xi'an (Terakotni vojnici), za biznis Shenzhen, a za prirodu svakako Uruki.

Ako se vratimo digitalizaciji i televiziji -- kakvi trendovi dolaze?

Trenutno je sučelje na televizorima slično mobitelima -- korisnik bira među aplikacijama. Mislim da ćemo u budućnosti imati sustav nalik hotelskom conciergeu. On će unaprijed znati naše želje i ponuditi nam samo jedan, najbolji prijedlog. Ako dođem sam u hotel -- preporuka će biti film. Ako sam sa suprugom -- možda kazališna predstava. To je budućnost koju omogućuju digitalizacija i AI. Najveća vrijednost je u uštedi vremena -- jedine resursne vrijednosti koje ne možemo vratiti.

Što vas je najviše impresioniralo na posljednjem posjetu Kini?

Oduševilo me digitalno upravljanje prometom u Qingdau. Svi prometni znakovi su digitalni i mijenjaju se u stvarnom vremenu, ovisno o situaciji. Umjetna inteligencija upravlja "zelenim valom", koordinira promet, javni prijevoz i parkirališta. Korisničko iskustvo je izvrsno, a gužve se značajno smanjuju.