Digitalizacija mora poduzećima štedjeti vrijeme, a ne stvarati nove obveze

Digitalna transformacija, optimizacija procesa i smanjenje administrativnih opterećenja danas su od ključne važnosti za dugoročnu konkurentnost slovenskog gospodarstva. U tome Gospodarska komora Slovenije (GZS), s posebnim naglaskom na Komoru središnjeslovenske regije (ZOR), ima iznimno važnu ulogu jer djeluje kao snažna poveznica između poduzeća, tehnoloških pružatelja usluga i države. O tome kako u Komori odgovaraju na aktualne izazove gospodarstva – od integracije umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti do strateške podrške malim i srednjim poduzećima – razgovarali smo s direktoricom GZS Komore središnjeslovenske regije, Gordanom Kisilak. U nastavku donosimo više o tome kako ZOR pomaže poduzećima u prilagodbi brzim tehnološkim i zakonodavnim promjenama te zašto je pri digitalizaciji države ključno uzeti u obzir stvarne mogućnosti i potrebe slovenskog poduzetništva.

Digitalna transformacija odavno više nije samo prolazni trend, već nužnost za opstanak na tržištu. Gdje u središnjeslovenskoj regiji primjećujete najveći napredak u implementaciji tih procesa i kako se mijenja samo razumijevanje digitalizacije u poduzećima?

Najveći napredak vidimo u tome što sve više poduzeća digitalizaciju više ne doživljava samo kao kupnju novog softvera, već kao sastavni dio poslovne strategije. U fokusu su automatizacija procesa, bolje korištenje podataka, kibernetička sigurnost i uvođenje umjetne inteligencije.

GZS poduzećima pruža širok spektar podrške pri prijelazu u digitalno doba. Koje biste ključne digitalne usluge ili specifične projekte – kako na nacionalnoj razini tako i unutar Komore središnjeslovenske regije (ZOR) – izdvojili kao najznačajnije za pomoć gospodarstvu?

GZS ima važnu ulogu u razvoju e-poslovanja, posebno u području standarda koji poduzećima omogućuju ujednačenije, sigurnije i učinkovitije digitalno poslovanje.

GZS organizira stručna okupljanja, informira o natječajima, povezuje poduzeća s pružateljima digitalnih rješenja te im pruža podršku u razumijevanju novih zahtjeva, od e-računa do kibernetičke sigurnosti. Od projekata bih izdvojila da je GZS glavni konzorcijski partner Kompetencijskog centra za umjetnu inteligenciju Slovenije. U našoj GZS Komori središnjeslovenske regije (ZOR) zajedno s DIH Slovenija proveli smo projekt procjene digitalne zrelosti poduzeća u regiji.

Često čujemo pritužbe poduzetnika na pretjeranu birokratizaciju i neusklađenost državnih sustava. Na koji način GZS kao glas gospodarstva utječe na donositelje odluka kako bi se postiglo manje administrativno opterećenje, veća automatizacija i rješenja koja su zaista prilagođena poduzećima?

GZS je pripremio gospodarski program za konkurentan razvoj Made in Slovenia , koji se bavi ključnim područjima za dugoročni rast slovenskog gospodarstva – od produktivnosti, internacionalizacije i kadrova do digitalizacije, zelene tranzicije i učinkovite države. Program također naglašava potrebu za smanjenjem administrativnih opterećenja, bržim postupcima i boljim korištenjem podataka koje država već posjeduje.

GZS je glas gospodarstva. Od donositelja odluka zahtijeva brže uklanjanje administrativnih prepreka, bolju razmjenu podataka između državnih sustava i rješenja oblikovana iz perspektive korisnika – poduzeća. Digitalizacija države mora poduzećima štedjeti vrijeme, a ne stvarati nove obveze i dodatne klikove.

Poduzeća danas, osim operativne pomoći, trebaju i snažnog strateškog partnera. Mijenja li se u tom kontekstu uloga GZS Komore središnjeslovenske regije (ZOR) i kako konkretno pomažete članovima u usmjeravanju i dijalogu s državom?

U GZS Komori središnjeslovenske regije (ZOR) povezujemo operativnu i stratešku podršku poduzećima. Usluge koje nudimo našim članovima i dalje predstavljaju važnu pomoć u svakodnevnom poslovanju, a istodobno sve više djelujemo i na strateškoj razini.

Naša je uloga prije svega povezivačka: prvenstveno između poduzeća, potpornog okruženja i države. Pomažemo poduzećima razumjeti aktualne izazove, usmjeravamo ih prema pravim sugovornicima te doprinosimo tome da se njihov glas čuje i pri oblikovanju mjera i politika.

Mala i srednja poduzeća okosnica su slovenskog gospodarstva, ali su često kadrovski ili vremenski najograničenija pri uvođenju novosti. Kako osigurati da ta poduzeća – kao i startupi – ne zaostanu u brzom tempu tehnološke i zelene tranzicije?

Mala i srednja poduzeća okosnica su slovenskog gospodarstva, stoga mjere države i potpornog okruženja moraju biti oblikovane tako da budu razumljive, dostupne i provedive. To se ne odnosi samo na digitalizaciju, već i na ljudske resurse, financiranje, internacionalizaciju, zelenu tranziciju, administrativne postupke i prilagodbu novim zakonodavnim zahtjevima.

U GZS-u nastojimo osigurati da se u svim ključnim politikama uzima u obzir stvarnost malih i srednjih poduzeća: ograničeno vrijeme, ograničeni kadrovski resursi i potreba za jasnim, praktičnim rješenjima. Važno je da poduzeća ne dobivaju samo nove obveze, već i podršku, znanje, pristup informacijama, mogućnosti povezivanja i uvjete za rast. Važnu ulogu pritom ima i Sekcija startup i scaleup poduzeća pri GZS ZOR-u, koja povezuje startup i scaleup poduzeća, investitore i potporno okruženje s ciljem poboljšanja uvjeta za osnivanje, rast i internacionalizaciju startup i inovativnih poduzeća.

Ulazimo u razdoblje povećane razmjene dokumenata bez papira, što može donijeti značajne operativne promjene. Kakav je stav GZS-a prema potpunoj i obveznoj digitalizaciji e-računa te na što bi država prije svega trebala obratiti pozornost?

GZS podržava digitalizaciju e-računa, ali pod uvjetom da se provodi promišljeno, postupno i uz uvažavanje mogućnosti poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća.

E-račun ne smije biti samo nova obveza, već mora donijeti koristi: manje ručnog rada, manje pogrešaka, bržu obradu, bolju sljedivost i manje administracije. Država pritom mora osigurati jasna pravila, dovoljno vremena za prilagodbu i potporno okruženje za poduzeća.

Slovenija se može pohvaliti snažnim i kvalitetnim ICT sektorom. Ipak, ponekad se čini da slovenska poduzeća možda premalo vjeruju domaćim digitalnim rješenjima te radije posežu za stranim. Kako premostiti taj jaz?

Slovenija ima vrlo kvalitetan ICT sektor i mnogo domaćeg znanja. Ipak, još uvijek imamo velik potencijal za bolje povezivanje slovenskih digitalnih rješenja s potrebama gospodarstva.

Potrebno nam je više referentnih primjera, više suradnje između pružatelja usluga i korisnika te veća vidljivost domaćih rješenja. Važno je da poduzeća domaće pružatelje prepoznaju kao pouzdane partnere koji razumiju slovensko poslovno okruženje, zakonodavstvo i konkretne izazove s kojima se poduzeća suočavaju.