Uloga Turističko-ugostiteljske komore Slovenije u oblikovanju budućnosti turizma

Turizam danas više nije samo pitanje rasta dolazaka i noćenja. Sve više postaje pitanje kvalitete, suradnje među dionicima te sposobnosti destinacija i poduzeća da se prilagode brzo mijenjajućem okruženju – od tehnologije i podataka do novih očekivanja gostiju.

U tome Turističko-ugostiteljska komora Slovenije ima važnu ulogu kao predstavnica poduzeća iz turizma i ugostiteljstva te kao sugovornik u raspravama o razvoju sektora. Komora svojim radom povezuje poduzeća, potiče dijalog s donositeljima odluka te sudjeluje u različitim inicijativama i projektima koji oblikuju budućnost slovenskog turizma.

U nastavku predstavljamo razgovor s direktorom Turističko-ugostiteljske komore Slovenije Fedjom Pobegajlom, s kojim smo razgovarali o aktualnim izazovima u turizmu, ulozi komore u povezivanju gospodarstva i institucija te o tome kakvi će pomaci biti ključni za dugoročni razvoj i konkurentnost slovenskog turizma.

Pametni turizam – riječ ili stvarna promjena?
Pametni turizam, digitalizacija i podaci posljednjih su godina često dio razvojnih strategija i javnih rasprava. Ako pogledate stanje na terenu – koliko je, prema vašem mišljenju, slovenski turizam zapravo napredovao na tom putu?

Turistička poduzeća digitalna rješenja i prikupljanje podataka u svom poslovanju koriste već niz godina; u početku se radilo o prodajno-marketinškim aktivnostima, a zatim je uslijedila primjena u operativnom i nabavnom poslovanju.

Bitna novost je prošlogodišnje pokretanje Nacionalnog informacijskog središta od strane Slovenske turističke organizacije, koje na jednom mjestu objedinjuje niz važnih i korisnih podataka te omogućuje donošenje odluka na temelju podataka na razini turističkih destinacija i poduzeća.

Pritisci na poduzeća u vrijeme promjena
Turistička poduzeća danas se suočavaju s različitim pritiscima: od nedostatka kadrova i rasta troškova do sve većih očekivanja u vezi s održivošću i digitalizacijom. Kako ti pritisci, prema vašem mišljenju, utječu na razvoj poduzeća u turizmu i ugostiteljstvu?

Razni izazovi u turizmu stalno su prisutni; uz navedene možemo dodati i zahtjevne geopolitičke okolnosti te posljedice klimatskih promjena. Turistička poduzeća također stalno posluju na izrazito konkurentnom globalnom turističkom tržištu.

Zato je suočavanje s izazovima stalni dio poslovanja, a brze reakcije uvjet su uspješnosti. S obzirom na podatke o poslovanju turističkih poduzeća, možemo zaključiti da se turistička poduzeća vrlo uspješno prilagođavaju različitim okolnostima.

Digitalizacija – tko vodi, a tko slijedi?
U praksi često vidimo da digitalna rješenja najbrže uvode veća poduzeća, dok manji pružatelji usluga često imaju manje vremena, znanja ili sredstava za takve korake. Kako slovenski turizam može osigurati da digitalna transformacija ne ostane ograničena samo na pojedine veće aktere, nego da obuhvati i manje lokalne pružatelje usluga?

Prema informacijama članova vidimo da digitalna rješenja uvode i manja ili srednja poduzeća, jer digitalizacija donosi pojednostavljenje poslovanja, poboljšanje ponude, uštede u poslovanju, lakše donošenje odluka temeljenih na podacima i slično.

Na događanjima u organizaciji TGZS često su prisutni i pružatelji digitalnih rješenja koje na taj način povezujemo s poduzećima; organizirali smo i edukacije na tu temu.

Suradnja kao temelj pametnih destinacija
Pametne destinacije temelje se na suradnji različitih dionika – poduzeća, destinacija, države i tehnologije. Kako ocjenjujete razinu suradnje u slovenskom turizmu danas i gdje vidite najveće praznine?

Suradnju ocjenjujemo kao izvrsnu. Uz visoku frekvenciju komunikacije s članovima brinemo o brzom protoku informacija. Također, suradnja s drugim institucijama slovenskog turizma (nadležnim ministarstvom, Slovenskom turističkom organizacijom, Turističkim savezom Slovenije, Obrtno-poduzetničkom komorom Slovenije, Gospodarskom komorom Slovenije, Udruženjem turističkih agencija Slovenije, Kongresnim uredom Slovenije, Zajednicom slovenskih prirodnih lječilišta, Planinskim savezom Slovenije…) stalni je dio rada naše Komore, a brojne događaje organiziramo zajedno.

Mnogo korisnih informacija proizlazi i iz bliske suradnje s europskim udruženjem hotela, restorana i kafića Hotrec. Ti su podaci korisni i u aktivnostima TGZS povezanim s donošenjem različitih zakona, propisa i slično.

Od strategija do prakse
Strategije često govore o održivosti, digitalizaciji i većoj dodanoj vrijednosti, no prijelaz od dokumenata do konkretnih promjena u praksi često je spor. Gdje, prema vašem mišljenju, nastaju najveće prepreke u tom prijelazu? I ako bismo za pet godina mogli reći da je Slovenija napravila važan korak naprijed u razvoju pametnog turizma – što bi se, prema vašem mišljenju, konkretno moralo promijeniti u praksi?

Željeli bismo još aktivnije upravljanje nekim turističkim destinacijama, jer je to ujedno i uvjet za uspješno poslovanje turističkih poduzeća. Upravljanje turističkim tokovima bitan je dio održivog razvoja turizma (pozitivnu ulogu, prema našem mišljenju, imat će i prošle godine donesen Zakon o ugostiteljstvu); smatramo da bi neke turističke destinacije trebale veću pozornost posvetiti izračunu i praćenju nosivog kapaciteta prostora te na toj osnovi usmjeravati turističke tokove.

Na taj bi način bilo lakše stvarati socijalnu održivost i razvijati pozitivan odnos lokalnog stanovništva prema turističkoj djelatnosti.