Pametni turizam između vizije i stvarnosti destinacija

U vrijeme kada se slovenski turizam sve češće opisuje kao održiv, butikni i pametan, otvara se ključno pitanje: žive li te riječi već i u praksi – na razini destinacija, upravljanja i donošenja odluka? Digitalizacija, podaci i suradnja danas više ne smiju biti dodana vrijednost, već osnovni preduvjeti dugoročne konkurentnosti destinacija.

U razgovoru s ministrom gospodarstva, turizma i sporta Matjažem Hanom otvaramo pitanja koja nadilaze strategije i dokumente – ulaze u operativnu stvarnost slovenskog destinacijskog turizma.

Pametni turizam: vizija ili operativni model?

Pametni turizam jedna je od ključnih smjernica slovenskog turizma, no destinacije se u praksi i dalje suočavaju s fragmentiranim sustavima, nepovezanim podacima i ograničenim kadrovskim resursima. Kako danas na ministarstvu definirate pametnu turističku destinaciju – i kada će ta definicija postati mjerljiv, operativan model, a ne samo strateška smjernica?

Pametnu turističku destinaciju razumijemo kao destinaciju koja razvoj turizma upravlja promišljeno, donosi odluke na temelju podataka, suradnje i dugoročne vizije. Ne radi se samo o korištenju digitalnih alata, već o načinu razmišljanja u kojem se tehnologija koristi kao podrška za bolje odluke – kako s aspekta konkurentnosti, tako i održivosti te kvalitete života lokalnog stanovništva. Svjesni smo da je put od vizije do operativnog modela postupan i da pritom moramo uzeti u obzir raznolikost slovenskih destinacija. Destinacijama pritom uvelike pomaže i Nacionalno informacijsko središte za turizam (NIST), kojim upravlja Slovenska turistička organizacija, a koje je podržano europskim sredstvima iz fonda NOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti).

Digitalizacija bez podataka – postoji li uopće?

O digitalizaciji se mnogo govori, ali znatno manje o tome koje podatke destinacije zapravo prikupljaju, koriste li ih uopće i za kakve odluke. Postoji NIST, baza podataka, no ne zna se točno o kojem se gostu radi – postoje samo brojke. Smatrate li da slovenske destinacije danas, na temelju prikupljenih podataka, doista poznaju svog gosta, ili je trenutačno stanje digitalizacije još prečesto samo sebi svrhom?

Posljednjih smo godina na nacionalnoj razini uspostavili važne podatkovne temelje koji omogućuju bolji uvid u turističke tokove i trendove. To je važan korak naprijed. Istodobno smo svjesni da samo prikupljanje podataka nije dovoljno. Turističke destinacije svjesne su važnosti poznavanja svojih ciljnih skupina. U razvoju odgovarajućih strategija i alata pomažemo im i s razine našeg ministarstva te Slovenske turističke organizacije. Izazov nadolazećeg razdoblja prvenstveno je u tome kako prikupljene podatke učinkovito koristiti na lokalnoj razini i nadograditi ih u smjeru boljeg razumijevanja gosta.

Od nacionalnih platformi do lokalne primjene

Na nacionalnoj razini postoje brojne inicijative i projekti povezani s digitalizacijom i podacima. Kako osigurati da ti sustavi ne ostanu na “makro” razini, već da stvarno pomažu destinacijama u svakodnevnom upravljanju i razumijevanju gostiju – od opterećenja prostora do razvoja ponude i disperzije posjetitelja?

Nacionalni sustavi nužni su za usporedivost i usklađen razvoj, no svjesni smo da moraju biti i praktično uporabivi za destinacije. Naš je cilj da nacionalne platforme predstavljaju potporno okruženje koje destinacije mogu prilagoditi svojim potrebama. Stoga veliku pozornost posvećujemo dijalogu s destinacijama, razumijevanju njihovih izazova te razvoju rješenja koja će doista biti primjenjiva u praksi. Slovenska turistička organizacija provodi i različite radionice i savjetovanja za turističke destinacije kako bi alati zaista ispunili svoju svrhu. Ključno je i to da destinacije ne dobiju samo pristup podacima, već i podršku u njihovoj interpretaciji i korištenju. Disperziju turističkih tokova potičemo i putem javnih natječaja za sufinanciranje ulaganja u smještajnu i javnu turističku infrastrukturu.

Suradnja: najveća prilika ili najveća prepreka?

Suradnja između javnog i privatnog sektora unutar destinacija ističe se kao ključan preduvjet razvoja, no istodobno se često percipira i kao glavna kočnica. Što po vašem mišljenju danas najviše koči suradnju u slovenskim destinacijama – nedostatak povjerenja među dionicima, jasnih pravila igre, konkretnih poticaja, iskrene želje za suradnjom ili nešto drugo?

Suradnja je svakako ključna. Različiti dionici imaju različite interese i očekivanja, što je posve legitimno. Zadaća države je stvoriti jasne i transparentne okvire koji omogućuju suradnju i izgradnju povjerenja. Vjerujem da se otvorenim dijalogom, jasnim pravilima i odgovarajućim poticajima mogu postupno jačati partnerski odnosi u destinacijama te suradnja između javnog i privatnog sektora. Svi dionici u destinacijama moraju prepoznati turizam kao razvojnu priliku i shvatiti da samo suradnja doprinosi prosperitetu i koristi svima.

Od projekata prema sustavima

Slovenija ima mnogo pilot-projekata i pojedinačnih dobrih praksi na području pametnog i održivog turizma, no rijetke se razviju u dugoročne sustave koje je moguće replicirati i drugdje. Što bi se trebalo promijeniti u načinu natječaja, financiranja ili ulozi države kako bi pametna rješenja postala standard, a ne iznimka?

Pilot-projekti su važni jer omogućuju testiranje novih pristupa. Slažemo se, međutim, da je ključni izazov njihova nadogradnja u trajna rješenja. Trudimo se u tome pomoći koliko god je moguće. U budućnosti želimo više naglaska staviti na projekte s jasnom dugoročnom vizijom, prenosivošću i mogućnošću integracije u postojeće sustave. 

Država pritom ima ulogu povezivača i poticatelja, a ne samo financijera. Među održivim projektima koji uspješno djeluju, a u početnoj su fazi bili pilot-projekti, posebno valja istaknuti Zelenu shemu slovenskog turizma (ZSST) i Nacionalno informacijsko središte za turizam (NIST).

Upravljanje ili još uvijek prvenstveno promocija?

Ako pogledamo iskreno: ulaže li slovenski turizam danas još uvijek više energije i sredstava u promociju i marketing nego u stvarno pametno upravljanje destinacijama na temelju podataka, prostornih ograničenja i kvalitete života lokalnog stanovništva? Što će morati potaknuti pomak u toj ravnoteži?

Promocija slovenskog turizma je važna i na tom području postižemo dobre rezultate. Odlično je provodi Slovenska turistička organizacija zajedno s ostalim dionicima. Ipak, svjesni smo da dugoročna uspješnost ne počiva samo na promociji. Upravljanje destinacijama koje uzima u obzir nosive kapacitete prostora, podatke i kvalitetu života lokalnog stanovništva te osiguravanje visoke kvalitete usluga među su našim strateškim usmjerenjima. Uvjeren sam da već možemo govoriti o promišljenom upravljanju destinacija. To potičemo dijalogom s dionicima, putem javnih natječaja te kroz edukacije i radionice Slovenske turističke organizacije. Sve je više znanja i vještina iz područja menadžmenta turističkih destinacija, jer imamo kvalitetne obrazovne programe u tom području.

Osobni savjet destinacijama

Ako biste danas slovenskim destinacijama, DMO-ima i lokalnim donositeljima odluka trebali dati jedan jedini, konkretan savjet – što bi trebali odmah promijeniti u načinu razmišljanja ili djelovanja na području pametnog turizma i digitalizacije? Što danes najviše koči prijelaz s riječi na djela?

Pametni turizam potrebno je shvatiti kao dugoročan proces, a ne kao pojedinačni projekt. Ključno je da se digitalni alati i podaci koriste s jasnom svrhom – za bolje upravljanje i zajedničke ciljeve. Također moramo biti svjesni da su suvremene tehnologije samo alat za postizanje ciljeva. Kada je ta usmjerenost jasna, lakše se razvijaju i suradnja, kompetencije te trajna rješenja. Nikada, međutim, ne smijemo zaboraviti da su u turizmu u prvom planu gostoljubivost i prijateljski osmijeh – ono što može pružiti samo čovjek i što suvremene tehnologije ne mogu zamijeniti.