Kako ćemo plaćati u budućnosti?

U ovom izdanju našeg newslettera razgovarali smo s Pascalom Libertom – iskusnim stručnjakom koji već tri desetljeća sudjeluje u oblikovanju europskih platnih sustava. Od rada u MasterCardu i Western Unionu do pokretanja vlastite konzultantske tvrtke, uvijek je bio na čelu novih platnih tehnologija, digitalnih bonova, disruptivnih platnih rješenja i – posljednjih godina – kripto plaćanja.

Vaš profesionalni put u industriji plaćanja je zaista zanimljiv. Kako biste ukratko opisali svoje iskustvo?

U platnom sektoru radim već 30 godina. Karijeru sam započeo u MasterCardu, gdje sam proveo 14 godina i 2006. pomogao uvođenju prvih beskontaktních transakcija. Nakon toga radio sam u Worldlineu, a potom u Elavonu – jednom od najvećih globalnih pružatelja platnih usluga. Zatim sam prešao u Western Union, što mi je omogućilo potpuno drugačiji pogled na gotovinske transfere.

Kad sam napunio 50 godina, odlučio sam napustiti velike korporacije i osnovati vlastitu tvrtku – Done For You. Razlog je bio jednostavan: zasitio sam se velikih dobavljača koji trgovcima nameću generična rješenja i pritom im poručuju da se “moraju prilagoditi”.

Moj pristup je potpuno drugačiji. Krenem od potreba trgovca, analiziram ih, a zatim od najboljih tehnologija na tržištu sastavljam optimalno platno rješenje. Ne vjerujem u koncept “jednog rješenja za sve” – sve je personalizirano.

I još jedna stvar: sve što isporučim najmanje je 20–25% jeftinije od njihovog postojećeg rješenja. Uz to, naši klijenti dobivaju osobnu podršku ljudi koji industriju zaista poznaju.

Radije surađujem s manjim brojem trgovaca, ali s njima gradim dublje odnose. Uvijek biram kvalitetu ispred kvantitete. Oduvijek sam volio i prelomne tehnologije. Tijekom karijere sudjelovao sam u uvođenju beskontaktnog plaćanja, digitalizaciji papirnatih bonova i – uz pomoć partnera poput GoCrypto/Naka – prije pet godina uveo kripto plaćanja, rješenje koje tada na tržištu nije ni postojalo.

Platna industrija se jako promijenila. Kako vidite današnji pomak prema digitalnim tehnologijama i kriptu?

To je veliko pitanje. Kad sam se 1996. pridružio MasterCardu, slogan tvrtke bio je “rat protiv gotovine”. Svi analitičari redom predviđali su da će gotovina uskoro nestati. Pa – evo nas u 2025., a gotovina je i dalje vrlo prisutna.

Čak i u Belgiji, jednom od najdigitaliziranijih platnih tržišta, ljudi i dalje koriste gotovinu. Zato je moja filozofija jednostavna: trgovci moraju prihvaćati sve oblike plaćanja – gotovinu, kartice, mobilna plaćanja, kripto. Ne možete potrošaču nametnuti samo jednu opciju.

Kripto je danas mainstream. Digitalni euro, instant plaćanja, sustavi temeljeni na QR kodovima – sve to postaje standard i ne možemo ignorirati.

No istovremeno primjećujem zabrinjavajući trend: sve više ograničenja i sve više povezanih podataka – primjerice blokiranje kupnje prema dobi već na blagajni. U MasterCardu i Visi to nazivaju napretkom. Ja to vidim kao pretjerano zadiranje u privatnost.

Budućnost je u fleksibilnosti: trgovci moraju biti spremni prihvatiti sve oblike plaćanja.

Razlikuju li se države u prihvaćanju novih platnih tehnologija?

Da – iznimno. Nema dvije europske zemlje koje se ponašaju jednako.

Belgija, Francuska, Njemačka – tržišta s jakom tradicijom starih sustava – sporije prihvaćaju inovacije. Srednja Europa (Slovačka, Slovenija i dr.) kreće se mnogo brže.

Njemačka je i dalje izrazito gotovinska nacija. Belgija je vrlo sporo prihvaćala beskontaktna plaćanja. S druge strane, Slovačka i Slovenija imaju izvrsne mobilne mreže, što ubrzava digitalna plaćanja.

Jedan trend je, međutim, univerzalan: mobilna plaćanja. Kad ljudi jednom počnu koristiti Apple Pay ili Google Pay, nikada se više ne vraćaju plastičnim karticama. Taj trend je svugdje isti.

Mnogo radite i s darilnim karticama i programima lojalnosti. Koje trendove primjećujete?

Darilna kartica je zapravo prepaid kartica – a njezina vrijednost je ogromna, iako mnogi trgovci toga još nisu svjesni. Još uvijek nailazim na trgovine koje koriste papirnate žigove lojalnosti, dok su digitalna rješenja udaljena jedan jedini dodir.

Najčešći izgovor je cijena: izdavanje kartica, izrada aplikacije, prijelaz s papira. No pritom zaboravljaju na troškove ručnog rada: brojanje kupona, ispis bonova, upravljanje pogreškama – sve to košta vrijeme i novac.

Brendovi koji razumiju važnost digitalnog brzo napreduju. Primjer: kafić u Slovačkoj s odlično dizajniranom aplikacijom lojalnosti – skenira se QR kod, registracija traje sekundu, dobiješ 10 € i odmah počneš skupljati nagrade. Čisto, moderno i vrlo učinkovito.

Za male trgovce to može biti velik izdatak. No za lance i shopping centre isplativost takvog rješenja je ogromna. A digitalna evolucija je jasna:

Programi darivanja i lojalnosti postaju snažniji, fleksibilniji i sve povezaniji s podacima o kupcima.

Mnogi trgovci zanemaruju koliko vremena mogu uštedjeti digitalizacijom darilnih i lojalnostnih sustava. Je li to i vaše iskustvo?

Apsolutno. Isto kao i kod gotovine: ljudi zaboravljaju na skrivene troškove. Upravljanje gotovinom traži vrijeme. Upravljanje papirnatom lojalnošću traži vrijeme. Digitalni pristup štedi sate – i donosi podatke koje papir nikad ne može ponuditi.

Najveći izazov je edukacija. Kad trgovci jednom vide vrijednost, više se nikada ne vraćaju starim metodama.

A život izvan posla – koji su vaši hobiji?

Obitelj je uvijek na prvom mjestu. Zatim: nogomet i glazba. Nekad sam igrao nogomet, a i veliki sam navijač Chelseaja – i, zahvaljujući ocu, također Barcelone.

Moja najveća strast je grupa Depeche Mode, koju pratim već 40 godina. Bio sam na mnogim meet-and-greet susretima, a na posljednjoj turneji posjetio sam 18 koncerata. Kao što vidite po mojoj majici – to ne skrivam.

Volim i skijanje – Austrija je zimi moj drugi dom. A moram reći: obožavam Sloveniju. More s jedne strane, planine s druge, ljubazni ljudi… Ako me život jednog dana dovede u Ljubljanu, sigurno se neću žaliti.